Česta pitanja

Tko su korisnici socijalne skrbi?

- samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba
- dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna osoba
- dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima
- dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju
- dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu
- dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu
- trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život
- obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška
- odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama
- odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima
- osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama
- osoba ovisna o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti
- beskućnik

Koja su prava u sustavu socijalne skrbi?

1. Zajamčena minimalna naknada
2. Naknada za troškove stanovanja
3. Troškovi ogrjeva
4. Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja
5. Jednokratna naknada
6. Naknade u vezi s obrazovanjem
7. Osobna invalidnina
8. Doplatak za pomoć i njegu
9. Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja
10. Naknada do zaposlenja
11. Socijalne usluge
a) smještaj
b) organizirano stanovanje

Koje su vrste socijalnih usluga?

1. prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba)
2. savjetovanje i pomaganje
3. pomoć u kući
4. psihosocijalna podrška
5. rana intervencija
6. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)
7. boravak

Kako izgleda postupak kojim se postaje udomitelj?

Javite se timu za udomiteljstvo Centra za socijalnu skrb Split (Centar udomitelja) prema mjestu prebivališta ako ste prijavljeni na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Hvara. Rado ćemo odgovoriti na sva vaša pitanja vezana uz udomiteljstvo.

Podnesite zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva. Osim zahtjeva potrebni su još neki dokumenti o čemu ćete dobiti informaciju.

Slijedi razgovor sa socijalnom radnicom i psihologom, Tim za udomiteljstvo doći će u vaš dom, pri čemu se utvrđuje odgovara li prostor potrebama korisnika. Biti ćete uključeni u osposobljavanje udomitelja gdje se kroz radionice i predavanja obrađuju teme vezane uz udomiteljstvo.

Kako će moje vlastito dijete reagirati na udomljavanje djece?

Važno je da su svi članovi vaše obitelji spremni prihvatiti novog člana i potruditi se kako bi se udomljeno dijete osjećalo kao dio vaše obitelji. Ako utvrdite da vaša djeca to neće moći dobro prihvatiti, bolje je da udomiteljstvo odgodite dok svi članovi vaše obitelji za to ne budu spremni.

Jesmo li prestari za udomiteljstvo?

Dobna granica za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva je 60 godina života. Kad se smještava dijete u udomiteljsku obitelj dobna razlika udomitelja i djeteta ne može biti manja od 20 godina, niti veća od 50 godina života, osim kada se radi o srodničkoj udomiteljskoj obitelji.

Mogu li biti udomitelj ako želim posvojiti dijete?

Ako želite posvojiti dijete i prošli ste odgovarajući postupak kao potencijalni posvojitelji, a niste još posvojili dijete, nema zapreke za stjecanje statusa udomitelja jer to ne utječe na mogućnost posvojenja djeteta.

Mogu li biti udomitelj ako živim sam/sama?

DA! Kao što samohrani roditelj može kvalitetno skrbiti o djeci, isto tako može i udomitelj koji je samac. Ako je i zaposlen potrebno je da osigura odgovarajuću brigu o djetetu npr. vrtić i sl.

Kakvu novčanu naknadu dobivaju udomitelji?

Udomitelji mjesečno dobivaju opskrbninu tj. naknadu za troškove smještaja djeteta, a nesrodnički udomitelji i udomiteljsku naknadu udomitelju kao simboličnu nagradu za njihov trud u brizi za dijete.

Razvodimo se, što sada?

Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju.

Tko provodi obvezno savjetovanje, koliko obvezno savjetovanje traje?

Obvezno savjetovanje prije razvoda braka provodi se u centru za socijalnu skrb u okviru najviše 3 susreta bračnih drugova i članova stručnog tima centra.

U prvom susretu članovi stručnog tima centra bračne drugove upućuju na potrebu izrade Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (dostupan na internetskoj stranici Ministarstva socijalne politike i mladih; http://www.mspm.hr/novosti/vijesti/obrazac_plana_o_zajednickoj_roditeljskoj_skrbi). U drugom susretu u centru u pravilu se provodi zajednički pregled Plana ukoliko su bračni drugovi sastavili Plan, odnosno članovi stručnog tima centra bračnim drugovima koji nisu sastavili Plan pružaju pomoć oko postizanja sporazuma i sastavljanja Plana.

Ako postoji načelan sporazum stranaka, a članovi stručnog tima centra procijene potrebnim dodatni dogovor oko pojedinosti Plana, može se održati treći susret u centru.

Ukoliko nije došlo do postizanja sporazuma, članovi stručnog tima centra upućuju stranke na mogućnost pristupanja postupku obiteljske medijacije, uz upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i dostupnim obiteljskim medijatorima.

Što nakon obveznog savjetovanja?

Po okončanju obveznog savjetovanja nadležan Centar je dužan sastaviti izvješće te ga dostaviti bračnim drugovima u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije razvoda braka. Izvješće o obveznom savjetovanju vrijedi 6 mjeseci od dana kad je okončano obvezno savjetovanje.

Ako je obvezno savjetovanje uspješno provedeno, postupak razvoda braka se nastavlja pred sudom.

Ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do okončanja obveznog savjetovanja, dužni su pristupiti prvom sastanku obiteljske medijaciji.

Ako roditelji ne pristupe prvom sastanku obiteljske medijacije, nakon neuspješnog dogovora o planu o zajedničkoj skrbi, ne mogu pokrenuti tužbu radi razvoda braka.

Bivši/a suprug/a mi ne dozvoljava da vidim naše dijete?

Pravo na viđanje s djetetom je u nadležnosti suda, o čemu sud donosi odluku u parničnom ili izvanparničnom postupku.

Ukoliko je nadležni sud donio odluku o navedenim susretima, a koja je postala pravomoćna te se ta odluka ne provodi, roditelj kojem je određen pravomoćnom sudskom odlukom način i vrijeme održavanja susreta i druženja s mal. djetetom ima pravo i mogućnost obratiti se nadležnom sudu prijedlogom za ovrhu navedene presude. Isto tako postoji mogućnost da drugi roditelj prijavi nadležnoj policijskoj postaji roditelja koji sprječava ili onemogućava provođenje susreta.

Što ako roditelji nedovoljno skrbe o djetetu?

Centar će provesti neposredno savjetovanje i sastaviti zapisnik na temelju kojeg će pisanim putem upozoriti roditelje na nedostatke u skrbi o djetetu. Centar može roditelje uputiti na edukativne i druge stručne programe za potporu roditeljstva i razvoja djeteta.

Ako postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zaštititi samo izdvajanjem djeteta iz neposrednog okruženja, nadležan centar će odlučiti o žurnom izdvajanju djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi. Pritom će nadležan centar odlučiti i o privremenom smještaju djeteta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke za skrbnika, kod ustanove soc.skrbi, druge fizičke ili pravne osobe koja obavlja djelatnost soc.skrbi, odnosno udomiteljske obitelji.

Što ako nakon razvoda braka roditelj mal. djeteta ne plaća uzdržavanje?

Nakon pravomoćne sudske odluke kojom se roditelju mal. djeteta određuje iznos za obvezu uzdržavanja, on je dužan postupati u skladu sa navedenom odlukom. U slučaju da se roditelj ne pridržava obveze plaćanja, slijedi ovrha radi uzdržavanja djeteta.

Koji su uvjeti za potencijalnog posvojitelja?

Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje 21 godine, a starija od posvojenika najmanje 18 godina. Ako postoje osobito opravdani razlozi, tada posvojitelj može biti i osoba mlađa od 21 godinu, a starija od posvojenika najmanje 18 godina.

Mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvannbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni drug uz pristanak drugog bračnog druga te osoba koja nije u braku.

Posvojiti dijete može hrvatski državljanin, a iznimno može i strani državljanin. Ako su posvojitelj ili dijete strani državljani, potrebno je prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove soc.skrbi.

Tko ne može posvojiti dijete?

Posvojiti ne može osoba koja je lišena prava na roditeljsku skrb, osoba lišena poslovne sposobnosti i osoba čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.

Koja je uloga centra u vezi posvojenja?

Potrebno je podnijeti nadležnom centru pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Ako centar procijeni da zadovoljavaju zakonske poretpostavke za posvojenje, uputiti će ih na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje. Nakon što je provedena stručna priprema za posvojenje, centar će dati mišljenje u roku od 6 mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva.

Posvojen/a sam, kada i kako mogu saznati tko su mi biološki roditelji?

Uvid u spis predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njemu poznat posvojitelj, odnosno mačeha ili očuh.

Iznimno će se dopustiti maloljetnom posvojeniku, ako nadležan centar utvrdi da je u njegovom interesu, a bližim krvnim srodnicima posvojenika ako pribave pristanak punoljetnog posvojenika.