Česta pitanja

Korisnici socijalne skrbi su:

• samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, primitkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način
• dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu
• trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život
• obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška
• odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama
• odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima
• osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama
• osoba ovisna o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti
• beskućnik
• druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom

Korisnik koji ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi ne može korištenjem tih prava postići povoljniji materijalni položaj od osobe koja sredstva za život ostvaruje radom ili po osnovi prava koja proizlaze iz rada.

Prava u sustavu socijalne skrbi i uvjeti za njihovo ostvarivanje propisana su Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14 i 99/15) i to su: zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja te socijalne usluge.

• O priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratnu naknadu, naknadu u vezi s obrazovanjem, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknadu do zaposlenja i socijalne usluge rješenjem odlučuje centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.
• O priznavanju prava na naknadu za troškove stanovanja odlučuje jedinica lokalne samouprave (općine i gradovi) i Grad Zagreb.
• O priznavanju prava na naknadu za troškove ogrjeva odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave (županije) i Grad Zagreb.

• Osnovica na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade odlukom donosi Vlada Republike Hrvatske. Do donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske osnovica na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade iznosi 800,00 kn.
• Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos drugih prava iz sustava socijalne skrbi također donosi odlukom Vlada Republike Hrvatske. Do donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske , osnovica na temelju koje se izračunava iznos drugih prava iz socijalne skrbi iznosi 500,00 kn.

U slučaju nezadovoljstva rješenjem centra za socijalnu skrb može se izjaviti žalba Ministarstvu socijalne politike i mladih. Žalba na rješenje centra za socijalnu skrb ne odgađa izvršenje rješenja.

• Korisnik socijalne skrbi dužan je službenoj osobi dati istinite osobne podatke, podatke o svom prihodu i imovini, kao i o drugim okolnostima o kojima ovisi priznavanje nekog prava i pisanom izjavom omogućiti njihovu dostupnost u postupku za priznavanje prava na novčane naknade i socijalne usluge kao i tijekom korištenja prava.
• Za točnost podataka navedenih u zahtjevu za ostvarivanje prava, podnositelj zahtjeva odgovara materijalno i kazneno.
• Korisnik kojem je priznato pravo iz socijalne skrbi dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promijene prijaviti centru za socijalnu skrb svaku promjenu koja utječe na daljnje korištenje i opseg prava.
• Nadalje, centar za socijalnu skrb će po potrebi, a najmanje jedanput godišnje, preispitati postojanje činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za donošenje rješenja o priznavanju prava iz socijalne skrbi te donijeti novo rješenje o priznavanju prava ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje ili opseg priznatog prava.

• Korisnik prava u sustavu socijalne skrbi koji nije zadovoljan pruženom uslugom ili postupkom osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi može podnijeti pritužbu ravnatelju centra za socijalnu skrb ili drugoj odgovornoj osobi.
• Ravnatelj i druge odgovorne osobe dužne su, bez odgađanja postupiti po pritužbi i pisanim putem obavijestiti korisnika o poduzetim mjerama najkasnije u roku od petnaest dana od dana podnošenja pritužbe.

Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Ovaj novi oblik socijalne naknade objedinjuje četiri dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom ( produžena novčana naknada koja je do sada bila uređena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, pomoć za uzdržavanje koja je bila uređena Zakonom o socijalnoj skrbi te pravo na opskrbnine koje su bile uređene Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu samac ili kućanstvo ako:
• samac ili član kućanstva ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba, poslovni prostor kojeg ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti te vrijedne pokretnine (plovila, umjetnička djela i sl.),
• je samac ili član kućanstva u razdoblju od 3 godine prije podnošenja zahtjeva prodao ili darovao imovinu, odrekao se prava na nasljeđivanje ili ustupio svoj nasljedni dio, ako je od iznosa ostvarenog prodajom ili iznosa koji odgovara visini osnovice za plaćanje poreza na promet darovane imovine ili nasljednog dijela kojega se odrekao ili ustupio mogao osigurati uzdržavanje u iznosu zajamčene minimalne naknade i nakon podnošenja zahtjeva za priznavanje prava,
• je samac ili član kućanstva vlasnik imovine koju bi mogao koristiti ili prodati bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba i time osigurati sredstva u iznosu zajamčene minimalne naknade propisane ovim Zakonom za osobno uzdržavanje ili uzdržavanje članova kućanstva,
• je samac ili član kućanstva vlasnik osobnog vozila, osim osobnog vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i nemoćne teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika centra za socijalnu skrb osobno vozilo nužno potrebno radi prometne izoliranosti,
• samac ili član kućanstva koristi osobno vozilo u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe,
• je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja,
• radno sposobni samac nije evidentiran kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona, ili
• može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi.

Samohrani roditelj je onaj roditelj koji sam živi s djetetom i sam ga uzdržava, što znači da nema prihoda od drugog odsutnog ili umrlog roditelja.

Dijete je osoba do 18 godina života, a nakon toga je odrasli član kućanstva slijedom čega se obračunava % za ZMN kao za odraslog člana kućanstva.

Možete ostvariti pravo na ZMN, međutim na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava izvršiti će se zabilježba na nekretninama u vlasništvu korisnika u korist Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva.

Samac ili član kućanstva nema pravo na ZMN ukoliko je vlasnik osobnog vozila, osim u iznimnim slučajevima. Iznimke su da osobno vozilo služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i nemoćne teško pokretne osobe ili je prema procjeni službene osobe u centru za socijalnu skrb osobno vozilo nužno radi prometne izoliranosti. Pod prometnom izoliranosti se podrazumijeva nepostojanje javnog prijevoza ili je on vrlo rijedak pa ne omogućava korištenje usluga liječnika i slično.

Upis zabilježbe provest će se samo na drugom stanu ili kući koja je u vlasništvu samca ili odraslog člana kućanstva koju ne koristi za stanovanje, odnosno na imovini koju korisnik nije u mogućnosti prodati kako bi osigurao sredstva za uzdržavanje.

Sukladno čl. 249. st. 1. Zakona o socijalnoj skrbi, zabilježba se briše na temelju suglasnosti Ministarstva kada se izvrši naplata potraživanja na imovini korisnika ili otpiše dug.

Jednokratna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale rođenjem ili zbog školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode.

Ukupni iznos jednokratnih naknada tijekom jedne kalendarske godine za samca ne može iznositi više od pet osnovica za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi (odnosno maksimalo 2.500,00 kn), odnosno sedam osnovica za kućanstvo (maksimalno 3,500,00 kn).

Socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji i poboljšanju kvalitete njihovog života. Socijalne usluge su prva socijalna usluga (informiranje, početna procjena potreba), savjetovanje i pomaganje, pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, boravak, smješta i organizirano stanovanje.

O priznavanju prava na socijalne usluge odlučuje centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivalištu stranke.

U okviru sustava socijalne skrbi osobe (djeca, mladi, odrasle osobe) s invaliditetom ili težim promjenama u zdravstvenom stanju mogu ostvariti sljedeće prava:
• doplatak za pomoć i njegu,
• osobnu invalidninu,
• naknadu do zaposlenja
• status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja
• socijalne usluge (smještaj, boravak, pomoć u kući, psihosocijalnu podršku, rana intervencija za djecu s razvojnim poteškoćama, pomoć pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, organizirano stanovanje)

Doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnici, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene kao i u obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

Ovo pravo može ostvariti osoba koja živi sama a njezini mjesečni prihodi ne prelaze iznos od 250% osnovice iz članka 27. stavak 2. Zakona koja iznosi 500,00 kn, odnosno prihodi za samca ne smiju prelaziti 1.250,00 kn. Nadalje, ukoliko osoba živi u zajedničkom kućanstvu, prosječni mjesečni prihod članova kućanstva ne smije prelaziti 200% osnovice, odnosno 1.000,00 kn.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

Visina doplatak za pomoć i njegu iznosi
• u punom iznosu 100% osnovice (500,00 kn)
• u smanjenom iznosu od 70 % osnovice (350,00 kn).

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu, iako je prihod po članu kućanstva, odnosno prihod samca, veći od gore navedenog ima:
• osoba s težim invaliditetom
• osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju ili
• slijepa, gluha, gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, iako je prihod po članu kućanstva, odnosno prihod samca, veći od gore navedenog prihoda ima:
• osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti
• slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan život i rad.

Ocjenu postojanja trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju, vrste, stupnja i težine tjelesnog i mentalnog oštećenja u mjerilima iz trenutno važećeg Pravilnika o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima („Narodne novine“, broj: 64/02, 105/07 i 145/11), daje tijelo vještačenja koje osniva ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Ne, osoba koja je s nekim sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju nema pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Pravo na osobnu invalidninu ima osoba s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice.

Ovo pravo se ne priznaje osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje po drugoj osnovi, koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću koju može otuđiti i time osigurati sredstva za uključivanje u zajednicu, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje. Nadalje, osobnu invalidninu ne može ostvariti dijete do godine dana kao niti dijete ili odrasla osoba kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja.

Osobna invalidnina iznosi 250% osnovice iz čl.27.st.2 Zakona o socijalnoj skrbi što trenutno iznosi 1.250,00 kn mjesečno za osobu koja nema vlastitog prihoda. Ukoliko osoba ostvaruje prihod, osobna invalidnina se isplaćuje umanjena za ostvareni prihod.

Osoba koja prima stipendiju ima pravo na osobnu invalidninu ako je riječ o stipendiji koju osoba s invaliditetom prima kao primitak osobe s invaliditetom po posebnim propisima, jer ona se ne smatra prihodom (sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.4. Zakonu o porezu na dohodak) , a ako je riječ o stipendiji koja se ostvaruje po drugoj osnovi (npr. temeljem odluke javnopravnog tijela ili ugovorom s potencijalnim budućim poslodavcem), takva stipendija je prihod i primjenjuje se stavak 2. Drugim riječima ako je stipendija manja od 1.250,00 kn – uračunava se kao prihod a ako je veća od 1.250,00 kn – nisu zadovoljeni uvjeti za priznavanje tog prava).

Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta
• potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen
• u potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala
• ima više vrsta teških oštećenja zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba

U slučajevima propisanim Zakonom, status njegovatelja može se priznati jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici.

Ukoliko je djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom osigurana usluga smještaja, organiziranog stanovanja, poludnevnog ili cjelodnevnog boravka, ne može se priznati status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja. Roditelju ili drugoj osobi priznaje se pravo na status roditelja njegovatelja kada dijete s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom boravi manje od četiri sata dnevno u predškolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluge boravka.

Roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj ima pravo na naknadu u iznosu od pet osnovica iz članka 27.stavak 2. Zakona, odnosno 2.500,00 kn mjesečno.

Zahtjev za priznavanje ovog prava podnosi se centru za socijalnu skrb koji donosi rješenje o priznavanju prava na status roditelja njegovatelj ili njegovatelja uz suglasnost Ministarstva socijalne politike i mladih.